 |
del.icio.us |
 |
Digg |
 |
Furl |
 |
|
 |
Rojo |
| Add to OnlyWire |
|
|||||||||||||||||||||||||||||||
Peru (Španski Perú) je država u zapadnoj Južnoj Americi koja graniči sa Ekvadorom i Kolumbijom prema sjeveru, Brazilom na istoku, Bolivijom prema istoku i jugu, Čileom na jugu, i sa Tihom Okeanom na zapadu. U srednjem vijeku, Peru je bio centar čuvenog Inka Carstva.
Sadržaj |
Historija
Tokom srednjeg vijeka, Peru je bio centar staro Američkog Inka Carstva. Njihov glavni grad, Cuzco, je i dan danas veliki grad, sa otprilke 300,000 stanovnika. O bogatstvu Inka je čuo i Španski istraživač Francisco Pizarro, koji 1531 godine naše ere stigao na zemlju koja je danas dio Perua. Slabi poslje nedavnog građanskog rata, Inke su izgubili rat sa moćnijim Špancima, i Carstvo Inka pada 1541 godine.
Za sljedećih 300 godina, Peru je jedna od najvažnijih kolonija španskog carstva. Glavni grad Lima, brzo postaje najvažniji grad u južnoj Americi. Staro domaće stanovnistvo, se drastično smanjilo u ovom periodu. Sa 12,000,000 stanovnika pri kraju vlade Inka, 45 godina kasnije Peru ima malo više od 1,000,000 ljudi. Ni politika Peru kolonije nije stabilna, pa je sam Pizzaro 1541 godine bio ubijen. Ipak zlato i srebro sa Andi obogati špansko carstvo, i Peru ostaje vrlo važna kolonija.
Peru dobiva nezavisnost od Španije godine 1821. Uz pomoć susjednih zemalja, i ljudi kao Simón Bolivar, Španski zemljovlasnici su konačno protjerani pri kraju 1824 poslje bitke kod grada Ayacucho. Španija konačno prihvata nezavisnost Perua 1879 godine. Poslje rata za nezavisnost slijedi rat sa Ekvadorom oko međusobnih granica, koje će se tek utvrditi 1999.
Od 1945 do 1980, vojska vlada Peruom. Drugom polovinom dvadesetog vijeka u Peru postoji značajan terorizam i veliki problemi sa drogom. Sadašnji predsjednik Perua je Alejandro Toledo, čija vlada je imala nekoliko velikih kriza, poput terorističkih napada grupe Sendero Luminoso (Osvjetljeni Put) u 2003.
Vlada
Peru je republika. Svi stariji od 18 godina mogu da glasaju. Za predsjednika se glasa svakih 5 godina, i osoba ne može da bude predsjednik više od dva puta. Svaki predsjednik ima dva podpresjednika. Vijeće Ministara mora da provjeri svaki zakon koji predsjednik predloži parlamentu. Parlament (Ili Kongres) ima 120 članova. Glavni sud se drži u Limi, i ima 16 članova.
Danas predsjednik Perua je Alejandro Toledo, vođa stranke Perú Posible. Sa 45 članova stranke u Peru parlamentu, Peru Posible je najveća i najmoćnija stranka u Peru. Druga i treća najveća stranka u Peru su Partido Aprista Peruano (Apra, 28 članova), i Unidad Nacional (17 članova).
Političke Podjele
Peru je podjeljen na 24 "departmenta", i specijalno područje Callao, glavna luka od Perua blizu Lime. Svaki department je podjeljena na nekoliko područja (provinces), koje su podjeljene u distrikte. Zajedno sa njihovim glavnim gradovima, oni su...
Amazonas (Čačapojas) | Ancash (Hvaraz) | Apurímak (Ajačučo) | Arekvipa (Arekvipa) | Ajačučo (Cajamarca) | Kahamarka (Kahamarka) | Kalao (Kalao) | Kuzko (Kuzko) | Huankavelika (Huankavelika) | Huánuko (Huanuko) | Ika (Ika) | Hunín (Huankajo) | La Libertad (Truhilo) | Lambajekve (Čiklajo) | Lima (Lima) | Loreto (Ikvitors) | Madre de Dios (Puerto Maldonado) | Mokuekva) (Mokuekva) | Pasko (Sero de Pasko) | Piura (Piura) | San Martín (Mojobamba) | Puno (Puno) | Takna (Takna) | Tumbes (Tumbes) | Ukajali (Pukalpa)
Geografija
Peru se nalazi u Jugozapadnoj Americi, i graniči sa Tihim Okeanom, između Čilea i Ekvadora. Također graniči sa Kolumbijom, Brazilom, i Bolivijom. Najduža granica je sa Brazilom (1560 kilometara), a najkraća je sa Čileom (160 kilometara).
Ukupno Peru ima područje od 1,285,220 km², od čega 1.28 million km² je zemlja a 5,220 km² voda.
Zapadno primorska polja (Costa) su odvojena od istočne nizije blizu Amazon rijeke (Selva). Između njih su visoke Andi (sierra). Na granici sa Bolivijom je jezero Titikaka, visoko 3821 metara.
Privreda
Privatizacija ekonomije Perua desila se devedesetih godina, naročito u industriji telekomunikacije, rudarstva, i struje. Od 1994 do 1997 ekonomija Perua je napredovala od stanja iz ranih devedesetih godina, ali međutim, od 1998 ekonomija Perua je značajno oslabila. Za ovo je krivo stanje ekonomije u Aziji, nestabilnost u Brazilu, i El Niño oluja.
Važne industrije u Peru su ribarstvo, i produkcija auta, željezo, i produkcija brodova.
Stanovništvo
Peru, po procjenama iz 2000, ima 27,012,899 ljudi. Od tih, 35% su mlađi od 14 godina, 61% između 15 i 64 godina stari, a 4% su stariji od 65 godina. Stanovništvo Perua raste 1.75% godišnje.
45% stanovništva Perua su Indijanci, 37% mestizo (Mješoviti bijelci i Indijanci), 15% bijelci, a crnci, Japanci, Kinezi, i ostali 3%. Glavna grupa indijanaca su Quechua, glavna etnička grupa od starog Inka Carstva. Zvanični jezici su Španjoslki, i Quechua. 90% stanovništva su Katolici. 88.7% stanovništva može da piše i čita.
Kultura
Kultura Perua je kombinacija španske kulture, i kulture Indijanaca. Čak i prije Inka Carstva, Peru je bio center umjetnosti na Južno Američkom kontinentu. Kulture indijanaca poput Chavin, Paracas, Wari, Nazca, Chimu, and Tiahuanaco su davno pravili objekte umjetnosti poput kipova i nakita. U Inka Carstvu, ove tradicije su nastavile ali zajedno sa uspjehima u Arhitekturi, poput gradovima Maču Piču i Cuzco. U dvadesetom stoljeću pokret "indigenismo" je vratio interes u staru indjansku kulturu. Danas Peru umjetnici, pisci, i intelektualci učestvuju u raznim međunarodnim pokretima i stilovima.
Državna Krilatica: Libertad y Orden (Španski; "Sloboda i red")
Argentina • Bolivija • Brazil • Čile • Ekvador • Gvajana • Kolumbija • Panama1) • Paragvaj • Peru • Surinam • Trinidad i Tobago1) • Urugvaj • Venecuela
Zavisne teritorije:
Aruba1) • Falklandska ostrva • Francuska Gvajana • Holandski Antili1) • Južna Džordžija i Južna Sendvička Ostrva •
1) Područja koja su često smatrana dijelom Sjeverne Amerike.
