15. februar - Sovjetski Savez službeno izjavljuje da su sve ruske trupe napustile Afganistan.
20. februar - Albanski rudari u rudniku Trepča zabarikadirali se u rudarska okna,zahtijevajući obustavu najavljenih ustavnih i političkih promena na Kosovu koje su smanjivale autonomiju pokrajine.
24. februar - Ajatolah Homeini nudi 3 miliona američkih dolara za smrt Salmana Rushdiea.
28. mart - Odlukama Skupštine Srbije,pokrajinama Vojvodini i Kosovu oduzeta sva prava i ovlašćenja koja su imala po prethodnom srbijanskom Ustavu iz 1974.
7. april - Sovjetska podmornica Komsomolec potonula u Barencovom moru - 41 mrtvih
9. april - Masakar Gruzijske Armije nad demonstratorima Crvene Armije u centralom trgu Tbilisija u toku mirovnog relija; 20 civila ubijeno (većinom mlade žene), veliki broj povrijeđenih. Smatra se da je sovjetska vojska koristila otrovni gas. [1]
19. april - Eksplodira top na američkom vojnom brodu USS Iowa (BB-61) - 47 mrtvih
20. april - NATO debatira moderniziranje raketa kratkog dometa; iako su SAD i Velika Britanije za taj poduhvat, zapadonjemački kancelar Helmut Kohl dobija saglasnost ostalih i poništava odluku
4. juni - Protesti u Tianaman Četvrti, i masakr u Bejžingu, su pokriveni uživo na televiziji.
Pobjeda Solidarnosti u prvim djelimično slobodnim parlamentarnim izborima u poslijeratnoj Poljskoj izazvali su niz anti-komunističkih revolucija u Istočnoj Evropi.
Željeznička nesreća: eksplozija prirodnog gasa blizu Ufa, Rusija, ubila je 645 osoba. Nesreća se desila kada su dva voza išli u suprotne smjerove i jedan od njih je bacio varnicu na obližnji odvod prirodnog gasa.
28. juni - Na Kosovu Polju obilježeno 600 godina od Kosovske bitke.Proslavi je prisustvovalo oko 2 miliona ljudi,a centralni govor održao Slobodan Milošević.
juli
august
septembar
oktobar
novembar
9. novembar - Istočnonjemačke vlasti ukinule zabranu prelaska iz istočnog u zapadni dio Njemačke i isto veče hiljade građana okupilo se i otpočelo rušenje Berlinskog zida.
22. novembar - U Bejrutu ubijen predsjednik LibanaRene Moawad dok je prolazio kroz grad u svečanoj povorci povodom Dana nezavisnosti. U bombaškom napadu poginulo još 16 osoba.
24. novembar - Pod pritiskom masovnih demonstracija u Pragu kompletno rukovodstvo Komunističke partije Čehoslovačke podnijelo ostavke, uključujući generalnog sekretara Miloša Jakeša. Na mjesto generalnog sekretara partije došao Karol Urbanek.